Originalne slike dubrovačkog slikara Buca Pendea — tehnika egg tempera, motivi Grada.
Buco Pende slika Grad već više od tri desetljeća. Ono što je počelo kao zavjet — naslikati sto prizora Dubrovnika — pretvorilo se u nekoliko tisuća slika rađenih tehnikom koju su koristili renesansni majstori: egg temperom. Pigment miješan s emulzijom žumanjka, strpljivo nanošen sloj po sloj. Rezultat je slika mat dubine i boje koja se ne mijenja stoljećima.
Dubrovački umjetnik Ljubomir Buco Pende stvorio je novi ciklus slika svojih malih urbanih veduta koje posjeduju izravne topografske konotacije — to su uvijek napamet slikani unutarnji doživljaji rodnoga mu Dubrovnika, kuće rođenja, ulice djetinjstva i rane mladosti. Izložene slike isključivo su posvećene vedutama Grada kojeg umjetnik doživljava kao jedan živi organizam, a koji je postao neodvojivi dio njegova života. Pendovo hiperrealističko slikarstvo ne samo da je izraz njegove individualnosti već i njegove kreativne mašte koju ispoljava na platno vrsno „dirigirajući" izvanrednom vještinom kista i boje postižući gotovo fotorealistični efekt slika da promatrači kao da posežu za njima ne bi li ih dodirnuli.
Buco Pende je umjetnik koji je tijekom cijelog života slikao po sjećanju, napamet, svoje sjajne, svijetle, ljetne i koloristički „oku ugodne" slike, i to Grada koji mu je prirastao srcu, kojega voli i s kojim nikada nije prekinuo svoju duhovnu pupkovinu i unutarnji dijalog jer gledajući u isto vrijeme, koliko god da je on realist, istovremeno, Pende je vrlo senzibilan slikar — intimist koji gotovo dnevnički bilježi svoj originalni svijet; realnost koja se duboko ukorijenila u njegov jedinstveni životni prostor. Sve što Dubrovnik ima počevši od crkve sv. Vlaha, Kneževog dvora, palače Sponze, dubrovačke katedrale Uznesenja Blažene Djevice Marije, Onofrijevih fontani, dubrovačkih ulica i poljana pa sve do gradskih zidina koje opasavaju samo srce Grada dio je svjetske baštine, ali upravo ti „suveniri" koje Pende odabire nisu u principu spomenička građa već je to rustikalna idila usred grada; to su kamene ulice i starinske fasade kojima ukras čini šareno cvijeće u pitarima i pokoji mačji lik na usamljenoj ulici dok su se ljudi skrili kako toj razigranoj slici ne bi umanjili ditirambsku radost.
— Andrea Batinić Ivanković, povjesničarka umjetnosti
iz predgovora katalogu izložbe
Popuni kratku formu — Odgovor s informacijama o dostupnosti, cijeni i dostavi stiže u najkraćem roku.
